Istanbul / Gebze · Turska

Šta je terapija aktinijumom-225 i kome je namenjena?

Metode lečenja· Nuklearna medicina· Objavljeno: 09.10.2025· 6 min čitanja

Šta je terapija aktinijumom-225 i kome je namenjena?
Ukratko o najvažnijem

Aktinijum-225 je radionuklid koji emituje alfa čestice i koristi se ili istražuje u određenim oblicima ciljane radionuklidne terapije, na primer kada je vezan za molekule usmerene na PSMA kod raka prostate. Takvo lečenje je visoko specijalizovano, nije pogodno za svakog pacijenta i zavisi od protokola i regulatorne dostupnosti.

Jedan od najupadljivijih pomaka u lečenju raka poslednjih godina su ciljane radionuklidne terapije. Aktinijum-225 (Ac-225), koji je među prvima u ovoj grupi metoda, izdvaja se kao nova nada u lečenju rezistentnih tumora, pre svega raka prostate. Ovaj radioizotop, koji emituje alfa čestice, ima mnogo snažnije dejstvo razaranja ćelija u poređenju sa klasičnom radioterapijom i hemioterapijom. Naročito zahvaljujući zračenju kratkog dometa, ali visoke energije, direktno uništava ćelije raka, a zdravim tkivima nanosi minimalnu štetu. Najupečatljivija osobina terapije aktinijumom je to što, ciljajući PSMA receptore, može da se veže direktno za ćelije raka prostate. Zahvaljujući tome, kontrola tumora može se postići čak i kod pacijenata u uznapredovalom stadijumu koji ne reaguju na druge terapije. Kliničke studije pokazuju da terapija produžava životni vek i značajno poboljšava kvalitet života. Danas je poznato da, naročito u poređenju sa Lu-177, ima snažnije dejstvo, ali i drugačiji profil neželjenih efekata. Prema tome, aktinijum se smatra revolucionarnim korakom u oblasti nuklearne medicine i onkologije.

Autor: Zdravstveni urednički tim Anadolu Medical Center — Poslednje ažuriranje: 21. avgust 2026.

Šta je aktinijum?

Aktinijum (Ac) je radioaktivni element koji se u periodnom sistemu nalazi u grupi aktinoida. Njegov najpoznatiji izotop, aktinijum-225 (Ac-225), poslednjih godina doveo je do revolucionarnih pomaka u lečenju raka u oblasti nuklearne medicine. Ac-225, kao radioizotop koji emituje alfa čestice, oslobađa zračenje veoma kratkog dometa, ali visoke energije. Ova osobina mu omogućava da precizno, „pogotkom u metu”, uništava tumorske ćelije, a okolnim zdravim tkivima nanosi minimalnu štetu.

Počeo je da se koristi u lečenju različitih metastatskih karcinoma, pre svega uznapredovalog raka prostate, a njegova efikasnost je dokazana kliničkim istraživanjima. Za razliku od klasične radioterapije, kod terapije aktinijumom zračenje se ne usmerava na celo telo, već direktno na ćeliju raka.

Kod kojih bolesti se primenjuje aktinijum?

Aktinijum se naročito koristi u okviru ciljane alfa terapije (TAT). Danas je najčešća oblast primene terapija koja kod raka prostate cilja PSMA (prostate-specific membrane antigen, membranski antigen specifičan za prostatu) receptore. Pokazuje efikasnost kod pacijenata u uznapredovalom stadijumu koji ne reaguju na hormonsku terapiju i hemioterapiju. Osim toga, u fazi istraživanja koristi se i kod hematoloških karcinoma i nekih retkih tumora.

  • Uznapredovali i metastatski rak prostate
  • Tumori rezistentni na hemioterapiju
  • Tipovi tumora koji nose receptore pogodne za ciljanu terapiju
  • U fazi istraživanja: neuroendokrini tumori, neki hematološki maligniteti

Kako se primenjuje terapija aktinijumom?

Obično se vezuje za poseban molekul koji se naziva PSMA ligand. Ovaj ligand se pripija za PSMA receptore kojih ima u izobilju na površini ćelija raka prostate i prenosi aktinijum direktno do tumorske ćelije. Lek se ubrizgava intravenski i, krećući se kroz organizam, vezuje se za ciljne tumorske ćelije. Pošto je alfa zračenje veoma kratkog dometa, ono ubija ćeliju raka stvaranjem prekida DNK unutar ćelije. Terapija se obično primenjuje jednom na 6–8 nedelja i ukupno se može sastojati od nekoliko ciklusa. Tokom primene pacijent se ne izoluje, jer je zračenje koje se širi u okolinu veoma nisko. Terapiju sprovode specijalisti nuklearne medicine u posebnim radiofarmaceutskim centrima.

Jedna od najvećih prednosti terapije aktinijumom je to što poboljšava kvalitet života pacijenata. Dok su mnogi pacijenti koji primaju hemioterapiju primorani da žive sa neželjenim efektima kao što su opadanje kose, teška mučnina i supresija imunog sistema, kod pacijenata koji primaju terapiju aktinijumom ova slika ima mnogo blaži tok. Terapija se obično može sprovesti ambulantno i ne zahteva dugotrajnu hospitalizaciju. To pruža veliku udobnost i pacijentima i njihovim bližnjima. Smanjenje bola, smanjenje metastatskih masa i pad vrednosti PSA daju pacijentima snagu i fizički i psihički. Povećanje vremena preživljavanja na duže staze takođe je jedna od najvažnijih dobiti.

Koje su prednosti terapije aktinijumom?

Najveća prednost je visoka selektivnost. Zahvaljujući tome što deluje samo na ciljne ćelije, neželjenih efekata ima mnogo manje nego kod klasične hemioterapije. Pored toga, zbog snažnog dejstva alfa čestica, čak i mali broj čestica može uništiti ćeliju. To čini terapiju efikasnijom.

Prednosti terapije aktinijumom mogu se nabrojati na sledeći način:

  • Ciljana terapija, minimalna šteta za zdrava tkiva
  • Visoka stopa kontrole tumora
  • Efikasnost čak i u slučajevima rezistentnim na hemioterapiju
  • Potencijal za produženje životnog veka i poboljšanje kvaliteta života
  • Manje sistemskih neželjenih efekata

Iako je terapija aktinijumom ciljana i selektivna metoda, nije potpuno bez neželjenih efekata. Najčešći neželjeni efekat je suvoća usta (kserostomija) usled nakupljanja u pljuvačnim žlezdama i poremećaj čula ukusa. Razlog je to što se PSMA receptori nalaze i u pljuvačnim žlezdama. Pored toga, može postojati rizik od blagog oštećenja bubrega; zato se funkcija bubrega pažljivo prati pre i posle terapije. Retko, usled supresije koštane srži mogu se javiti anemija, smanjen broj trombocita ili smanjenje broja belih krvnih zrnaca. Ovi neželjeni efekti se obično mogu držati pod kontrolom i mnogo su blaži u poređenju sa hemioterapijom.

Kakva je priprema pre terapije aktinijumom?

Pre početka terapije neophodna je detaljna procena pacijenta. Analizama krvi, ispitivanjem funkcije bubrega i jetre, nivoom PSA i metodama snimanja (naročito PET/CT) utvrđuje se proširenost bolesti. Pacijent se informiše o mogućim neželjenim efektima terapije i upoznaje sa potrebnim merama radijacione zaštite. Mogu se preduzeti određene mere naročito radi zaštite pljuvačnih žlezda i bubrega. U ovom procesu zajedno deluje multidisciplinarni tim (onkologija, urologija, nuklearna medicina).

Na šta treba obratiti pažnju posle terapije aktinijumom?

Posle terapije pacijent nekoliko dana treba da unosi dosta tečnosti i tako ubrza izlučivanje radionuklida preko bubrega. Suvoća usta (kserostomija), malaksalost i blaga mučnina najčešći su neželjeni efekti. Retko se mogu uočiti hematološki neželjeni efekti (pad broja ćelija u krvi). Pacijentu treba u redovnim intervalima raditi analize krvi, a odgovor na terapiju pratiti nivoima PSA i snimanjima. Za porodicu i bližu okolinu ne postoji ozbiljan rizik od zračenja, ali se preporučuje poštovanje higijenskih pravila.

Lu-177 i Ac-225 PSMA: poređenje

Lutecijum-177 (Lu-177) i aktinijum-225 (Ac-225) dva su važna radioizotopa koja se koriste u terapijama usmerenim na PSMA. Lu-177 emituje beta čestice i ima duži domet; zahvaljujući tome može delovati na velike tumorske oblasti. Međutim, njegova efikasnost može biti niža u poređenju sa aktinijumom, koji emituje alfa čestice. Ac-225, pak, emituje alfa čestice. Ima kratak domet, ali izaziva veoma snažno oštećenje DNK, pa je zbog toga efikasniji kod malih tumorskih žarišta i rezistentnih ćelija. Profili neželjenih efekata se takođe razlikuju: dok su kod Lu-177 češći hematološki neželjeni efekti, kod Ac-225 najvažniji problem je razvoj suvoće usta usled oštećenja pljuvačnih žlezda. Danas se u mnogim centrima prvo započinje sa Lu-177, a ako se ne postigne odgovor, koristi se Ac-225. Istražuju se i protokoli koji bi u budućnosti kombinovali ova dva agensa.

Terapija aktinijumom-225 PSMA još nije prihvaćena kao standardna terapija u celom svetu; međutim, u mnogim centrima sprovode se kliničke studije faze II i faze III. Dobijeni rezultati su veoma obećavajući; prijavljeni su izraženo smanjenje tumora i dramatičan pad vrednosti PSA čak i kod pacijenata sa rakom prostate koji ne reaguju na druge terapije i imaju ograničen očekivani životni vek. Predviđa se da bi se aktinijum u budućnosti mogao koristiti ne samo kod raka prostate, već i kod različitih vrsta raka kao što su neuroendokrini tumori, rak jajnika, leukemija i tumori mozga. Pored toga, rade se studije na protokolima kombinovane terapije sa Lu-177; na taj način bi se istovremeno mogle ciljati i velike tumorske mase i mikrometastaze.

Lečenje u Anadolu Medical Center. U oblasti „Nuklearna medicina" klinika Anadolu (Istanbul) prima pacijente iz Srbije i regiona — saznajte više o metodama lečenja ili pošaljite dokumentaciju za besplatno drugo mišljenje: odgovor specijaliste u roku od 48 sati.

Česta pitanja

Šta je terapija aktinijumom-225 i kome je namenjena?

Aktinijum-225 je radionuklid koji emituje alfa čestice i koristi se ili istražuje u određenim oblicima ciljane radionuklidne terapije, na primer kada je vezan za molekule usmerene na PSMA kod raka prostate. Takvo lečenje je visoko specijalizovano, nije pogodno za svakog pacijenta i zavisi od protokola i regulatorne dostupnosti.

Koji su najvažniji simptomi ili nalazi?

Pre terapije tim procenjuje ekspresiju cilja, proširenost bolesti, funkciju bubrega, koštanu srž i prethodna lečenja. Suva usta, promene krvne slike i bubrežna toksičnost spadaju među rizike koji se prate. Lutecijum-177 i aktinijum-225 emituju različito zračenje i nisu međusobno zamenljivi. Procena se prilagođava simptomima, nalazu pregleda, drugim bolestima i individualnim faktorima rizika.

Kako se postavlja dijagnoza i planira lečenje?

Dijagnoza počinje razgovorom sa pacijentom i kliničkim pregledom. U zavisnosti od problema mogu biti potrebne laboratorijske analize, snimanja ili specijalistički testovi. Nisu svi pregledi potrebni svakom pacijentu, pa se izbor prilagođava nalazu i proceni lekara. Lečenje i praćenje zavise od potvrđene dijagnoze, težine simptoma i uticaja na svakodnevni život. Mogu uključivati praćenje, promene navika, lekove, proceduru ili hirurško.

Kada je potrebno hitno javiti se lekaru?

Teška slabost, krvarenje, visoka temperatura, znaci infekcije, naglo smanjenje mokrenja ili drugi ozbiljni simptomi tokom onkološkog lečenja zahtevaju brzu procenu tima. Procena se prilagođava simptomima, nalazu pregleda, drugim bolestima i individualnim faktorima rizika. Ako tegobe traju ili se pogoršavaju, preporučuje se stručna procena.

Ovaj sadržaj ima informativni karakter i ne zamenjuje konsultaciju, dijagnostiku niti lečenje koje propisuje lekar. Ako imate simptome, obratite se kvalifikovanom zdravstvenom radniku.

Potrebno vam je drugo mišljenje lekara?

Pošaljite medicinsku dokumentaciju — specijalista klinike Anadolu besplatno će proceniti dijagnozu i predložiti plan lečenja. Odgovor u roku od 48 sati.

WhatsApp Pozovite nas