Dijareja sa krvlju može biti posledica invazivne crevne infekcije, inflamatorne bolesti creva ili drugog uzroka. Termin dizenterija klasično opisuje učestale stolice sa krvlju i sluzi, često uz grčeve i temperaturu. Kod dece, starijih i hronično bolesnih rizik od dehidratacije i komplikacija može biti značajan.
Krvava dijareja, medicinski poznata kao dizenterija, teška je infekcija creva pri kojoj se u stolici javljaju krv i sluz. Nastaje kao posledica razvoja zapaljenja i ulceracija u crevima usled bakterijskih, virusnih ili parazitskih infekcija. Među najčešćim uzrocima su konzumiranje kontaminirane vode i nehigijenske hrane. Dizenterija se često javlja naročito u zemljama u razvoju, u područjima sa nedovoljnom higijenom, i predstavlja zaraznu bolest. Pošto kod osoba sa oslabljenim imunim sistemom, dece i starijih osoba može proteći teže, rana dijagnoza i lečenje su od velikog značaja. Za razliku od obične dijareje, bolest može izazvati jak bol u stomaku, povišenu temperaturu i dehidraciju.
Autor: Zdravstveni urednički tim Anadolu Medical Center — Poslednje ažuriranje: 21. avgust 2026.
Šta je krvava dijareja (dizenterija)?
To je bolest sistema za varenje koju karakteriše pojava krvi i sluzi u stolici kao posledica oštećenja creva usled infekcije ili zapaljenja. Najčešće nastaje zbog mikroorganizama koji se prenose kontaminiranom vodom i hranom. Pošto izaziva ozbiljna zapaljenja u crevima, ova bolest se ispoljava simptomima kao što su jak bol u stomaku, visoka temperatura, povraćanje i nepravilno pražnjenje creva. Kao posledica nastanka ulceracija na zidovima creva dolazi do krvarenja, pa se u stolici vide krv i sluz.
Najčešći uzroci dizenterije su bakterijske infekcije (naročito vrste Shigella i E. coli) i parazitske infekcije (kao što je amebijaza), a češće se javljaju u nehigijenskim uslovima. Pošto bolest, naročito kod dece, starijih osoba i osoba sa oslabljenim imunim sistemom, može izazvati ozbiljne komplikacije, ne treba je zanemariti i obavezno je treba lečiti.
Koje su vrste krvave dijareje (dizenterije)?
U zavisnosti od mikroorganizma koji je izaziva, deli se u dve glavne grupe. Uzroci i metode lečenja ove dve grupe međusobno se razlikuju. Vrste krvave dijareje su sledeće:
- Bacilarna dizenterija (bakterijska dizenterija): Nastaje zbog bakterija kao što su Shigella ili E. coli. Prenosi se kontaminiranom vodom, nehigijenskom hranom ili kontaktom sa zaraženim osobama. Javljaju se teška dijareja, krv i sluz u stolici, povišena temperatura, drhtavica, bol u stomaku i znaci dehidracije.
- Amebna dizenterija (parazitska dizenterija): Javlja se zbog amebe pod nazivom Entamoeba histolytica. Nastaje zbog kontaminirane vode za piće i konzumiranja nehigijenske hrane. Ispoljava se blagom do umerenom dijarejom, hroničnim problemima sa crevima, krvlju i sluzi u stolici i nadimanjem.
Ako se ne leče, obe vrste mogu izazvati ozbiljne komplikacije i dovesti do rizika opasnih po život, kao što su perforacija creva (probijanje creva) i ozbiljan gubitak tečnosti (dehidracija).
Simptomi krvave dijareje (dizenterije)
Pošto izaziva ozbiljno oštećenje creva, dizenterija se ispoljava znatno težim simptomima od obične dijareje. Simptomi se mogu razlikovati u zavisnosti od vrste i težine bolesti i imunskog stanja pacijenta. Česti simptomi krvave dijareje:
- Pojava krvi i sluzi u stolici
- Jak bol u stomaku i grčevi
- Česta i hitna potreba za pražnjenjem creva (tenezmi)
- Visoka temperatura i drhtavica
- Mučnina i povraćanje
- Gubitak apetita i gubitak telesne mase
- Gasovi u crevima i nadimanje
- Izražen gubitak tečnosti (dehidracija), malaksalost i iscrpljenost
Pošto dizenterija, naročito kod dece i starijih osoba, može izazvati ozbiljan gubitak tečnosti (dehidraciju), potreban je oprez. Ako osoba često ima vodenastu i krvavu stolicu, treba se hitno obratiti lekaru.
Kako se prenosi krvava dijareja (dizenterija)?
To je veoma zarazna bolest. Obično se širi zbog nedostatka higijene, nečiste vode i kontaminirane (mikrobima zagađene) hrane. Infekcija, koja počinje naseljavanjem bakterija, virusa ili parazita u crevima, može se stolicom proširiti u okolinu i preneti na druge ljude.
Prenošenje je češće naročito u zemljama u razvoju, na mestima sa neadekvatnim vodovodnim i kanalizacionim sistemima, u prenaseljenim sredinama i područjima sa niskim nivoom lične higijene. Međutim, ako se ne poštuju higijenska pravila, slučajevi infekcije mogu se javiti i u razvijenim zemljama. Putevi prenošenja dizenterije su sledeći:
- Konzumiranje kontaminirane vode za piće: Pijenje vode kontaminirane bakterijama ili parazitima jedan je od najčešćih uzroka infekcije.
- Konzumiranje nehigijenske hrane: Sirovo ili nedovoljno oprano povrće i voće, kao i nedovoljno termički obrađeni mesni proizvodi, mogu dovesti do prenošenja bolesti.
- Direktan kontakt sa zaraženim osobama: Rukovanje sa zaraženom osobom koja posle toaleta nije pravilno oprala ruke ili korišćenje zajedničkih predmeta mogu preneti bolest.
- Zajednički toaleti ili bazeni: Nedovoljno očišćeni javni toaleti ili kontaminirana voda u bazenima mogu prenositi uzročnike dizenterije.
- Insekti i muve: Mogu dovesti do prenošenja tako što mikroorganizme prenose na hranu.
- Bebe koje se ne hrane majčinim mlekom: Bebe čiji imuni sistem još nije dovoljno razvijen mogu se zaraziti putem nehigijenskih mlečnih formula i flašica.
Za sprečavanje prenošenja dizenterije od velikog je značaja konzumiranje čiste vode, briga o ličnoj higijeni i higijeni hrane. Naročito pranje ruku posle toaleta i temeljno pranje sirovog povrća i voća mogu sprečiti širenje bolesti.
Zašto nastaje krvava dijareja (dizenterija)?
Dizenterija nastaje kao posledica naseljavanja bakterija, parazita ili virusa u crevima i stvaranja ozbiljne infekcije. Osnovni uzrok bolesti je zapaljenje zidova creva i razaranje ćelija u tom području. Infekcija oštećuje sloj sluzi u crevima i dovodi do pojave krvi i sluzi u stolici. Bakterijski uzročnici dizenterije obično se klasifikuju na sledeći način:
- Bakterija Shigella: Najčešći uzročnik bakterijske dizenterije, a bolest se naziva „šigeloza”. Obično se prenosi kontaminiranom vodom i nehigijenskom hranom.
- Enteroinvazivna Escherichia coli (EIEC): Vrsta E. coli koja oštećuje sluznicu creva i dovodi do krvave dijareje.
- Salmonella i Campylobacter: Obično se prenose nedovoljno termički obrađenom piletinom i mlečnim proizvodima i mogu izazvati infekciju želuca i creva.
Amebnu dizenteriju izaziva Entamoeba histolytica. Izazivajući ulceracije na zidovima creva, dovodi do pojave krvave dijareje. Češće se javlja u zemljama u razvoju. Virusni uzročnici bolesti su rotavirus i norovirus. To su virusi koji obično kod dece izazivaju tešku dijareju i gubitak tečnosti. Faktori koji pogoduju nastanku bolesti su sledeći:
- Konzumiranje kontaminirane vode i nehigijenske hrane.
- Oslabljen imuni sistem, naročito kod dece, starijih osoba i hroničnih bolesnika.
- Nepoštovanje higijenskih pravila, naročito nepranje ruku posle toaleta.
- Prenaseljeni i nehigijenski uslovi života, na primer izbeglički kampovi ili vojne kasarne.
- Stres i prekomerni umor mogu, smanjenjem otpornosti organizma, olakšati prenošenje bolesti.
Za sprečavanje širenja bolesti potrebno je konzumirati čistu vodu, poštovati higijenska pravila i namirnice konzumirati temeljno oprane.
Kako prolazi krvava dijareja (dizenterija)?
U blagim slučajevima dizenterija se često može izlečiti jednostavnim merama koje se mogu primeniti kod kuće. Međutim, u teškim slučajevima neophodna je medicinska intervencija. Najvažnije u procesu oporavka je primena režima ishrane koji ne opterećuje previše creva i sprečava gubitak tečnosti, kao i briga o higijeni. U procesu lečenja dizenterije mogu se primeniti sledeće metode:
- Konzumiranje dosta tečnosti: Pošto tokom bolesti dolazi do ozbiljnog gubitka tečnosti, treba piti najmanje 2–3 litra vode dnevno.
- Konzumiranje lake i lako svarljive hrane: Laka hrana kao što su kuvani pirinač, kuvani krompir i jogurt rasterećuje creva.
- Uzimanje probiotika koji regulišu rad creva: Prirodni probiotici kao što su jogurt ili kefir mogu podržati crevnu floru.
- Izbegavanje zaslađenih napitaka i napitaka sa kofeinom: Kafa, gazirani i zaslađeni napici mogu dodatno iritirati creva.
- Poštovanje higijenskih pravila: Pranje ruku sapunom, naročito pri pripremi hrane i posle toaleta, može sprečiti širenje bolesti.
Lečenje krvave dijareje (dizenterije)
Lečenje dizenterije razlikuje se u zavisnosti od uzroka bolesti. U blagim slučajevima nadoknada tečnosti i prilagođavanje ishrane mogu biti dovoljni, dok u teškim slučajevima može biti potrebna medikamentozna terapija, pa čak i bolničko lečenje. Rana dijagnoza i primena odgovarajućih metoda lečenja veoma su važni kako bolest ne bi napredovala. Ako se ne leči, može dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su perforacija creva, gubitak krvi i otkazivanje bubrega.
Krvava dijareja (dizenterija) je bolest koja se, naročito u nehigijenskim sredinama, može brzo širiti i koja, ako se ne leči, može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme. Rana dijagnoza, odgovarajuće lečenje i poštovanje higijenskih pravila najefikasnije su metode u borbi protiv dizenterije.
Uređivački odbor Anadolu Medical Center
Lekari oblasti „Gastroenterologija" u Anadolu
Česta pitanja
Šta znači krvava dijareja ili dizenterija?
Dizenterija opisuje učestalu stolicu sa krvlju i često sluzi, uz grčeve i ponekad temperaturu. Krvava dijareja je simptom i ne označava samo jedan uzrok. Procena zavisi od simptoma, trajanja tegoba, drugih bolesti i nalaza pregleda. Samostalno postavljanje dijagnoze nije pouzdano, pa je kod upornih ili izraženih tegoba važna stručna procena.
Koji su mogući uzroci?
Invazivne bakterije, pojedini paraziti, inflamatorne bolesti creva i druga stanja mogu dovesti do krvi u stolici. Putovanje, hrana, antibiotici i trajanje simptoma pomažu proceni. Procena zavisi od simptoma, trajanja tegoba, drugih bolesti i nalaza pregleda. Samostalno postavljanje dijagnoze nije pouzdano, pa je kod upornih ili izraženih tegoba važna stručna procena.
Kako se postavlja dijagnoza?
Kod određenih pacijenata potrebni su pregled, procena hidratacije i testovi stolice. Laboratorijski izbor zavisi od težine bolesti i epidemiološkog konteksta. Procena zavisi od simptoma, trajanja tegoba, drugih bolesti i nalaza pregleda. Samostalno postavljanje dijagnoze nije pouzdano, pa je kod upornih ili izraženih tegoba važna stručna procena.
Zašto antibiotik nije uvek pravi izbor?
Antibiotici pomažu kod određenih infekcija, ali u nekim situacijama mogu biti nepotrebni ili nepovoljni. Terapiju treba odrediti prema verovatnom ili potvrđenom uzročniku. Procena zavisi od simptoma, trajanja tegoba, drugih bolesti i nalaza pregleda. Samostalno postavljanje dijagnoze nije pouzdano, pa je kod upornih ili izraženih tegoba važna stručna procena.
Ovaj sadržaj ima informativni karakter i ne zamenjuje konsultaciju, dijagnostiku niti lečenje koje propisuje lekar. Ako imate simptome, obratite se kvalifikovanom zdravstvenom radniku.


