Istanbul / Gebze · Turska

Šta su bradavice i kako se leče virusne bradavice?

Bolesti· Dermatologija· Objavljeno: 04.03.2025· 6 min čitanja

Šta su bradavice i kako se leče virusne bradavice?
Ukratko o najvažnijem

Bradavice su benigne kožne promene koje izazivaju određeni tipovi humanog papiloma virusa, HPV-a. Često se javljaju na šakama ili stopalima i mogu se preneti direktnim ili indirektnim kontaktom. Mnoge spontano nestanu, ali se lečenje može razmotriti ako su bolne, uporne, smetaju ili se nalaze na osetljivom mestu.

Bradavice su dobroćudne izrasline kože koje nastaju na koži i sluzokožama usled infekcije humanim papiloma virusom (HPV). Iako su obično bezopasne, neke vrste se mogu širiti i izazvati bol. Istovremeno mogu izazvati estetsku zabrinutost. Bradavice se mogu javiti na različitim delovima tela, a najčešće se viđaju na šakama, stopalima, licu, genitalnoj regiji i oko noktiju. Bradavice su zarazne i mogu se širiti direktnim kontaktom kože ili preko predmeta koji se zajednički koriste. Naročito osobe sa oslabljenim imunskim sistemom su osetljivije na bradavice. Za lečenje bradavica postoje različite mogućnosti, kao što su krioterapija (zamrzavanje), laser, lečenje lekovima i hirurške metode.

Autor: Zdravstveni urednički tim Anadolu Medical Center — Poslednje ažuriranje: 21. avgust 2026.

Šta su bradavice?

To su infekcije koje izaziva HPV, a na koži se vide kao male, izdignute i obično čvrste tvorevine. HPV izaziva nenormalno umnožavanje ćelija kože i tako dovodi do nastanka bradavica. Oblik, veličina i boja bradavica mogu se razlikovati u zavisnosti od dela tela na kome nastaju i od tipa virusa. Bradavice su obično bezopasne. Neke od njih mogu vremenom spontano nestati. Međutim, neke vrste mogu biti neprijatne, bolne i sklone širenju. Naročito neke vrste, kao što su genitalne bradavice, mogu zahtevati medicinsku intervenciju jer su povezane sa visokorizičnim tipovima HPV-a.

U nastanku bradavica važnu ulogu imaju snaga imunskog sistema osobe, higijenske navike i male posekotine ili rane na koži. Da bi se sprečilo prenošenje bradavica, preporučuje se poštovanje pravila lične higijene i izbegavanje direktnog kontakta.

Zašto nastaju bradavice?

Nastaju usled infekcije humanim papiloma virusom (HPV). Virus se smešta u gornji sloj kože i izaziva nenormalan rast ćelija. HPV se može preneti kontaktom kože ili preko predmeta koji se zajednički koriste. Naročito kod osoba sa oslabljenim imunskim sistemom rizik od nastanka bradavica je veći na mestima gde postoje posekotine ili rane na koži. Ulazak u bazen, saunu ili teretanu bosih nogu može olakšati nastanak bradavica. Pored toga, navika grickanja noktiju i stalnog iritiranja kože može dovesti do lakšeg širenja virusa. Genitalne bradavice, koje mogu izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, mogu se preneti nezaštićenim polnim kontaktom.

Koje vrste bradavica postoje?

Nastaju usled različitih tipova HPV-a. Mogu se javiti na različitim delovima tela i u različitim oblicima. Oblik, veličina i površina bradavica mogu se razlikovati u zavisnosti od predela u kome se nalaze i tipa HPV-a koji izaziva infekciju. Neke bradavice imaju čvrstu i hrapavu površinu, dok druge mogu biti ravne i mekane. Vrste bradavica i njihove osobine su:

  • Obične bradavice (Verruca vulgaris): Obično se javljaju na šakama, prstima i oko noktiju. Imaju čvrstu, izdignutu i hrapavu površinu. Najčešće su kod dece i osoba sa oslabljenim imunskim sistemom.
  • Plantarne bradavice (bradavice na tabanu): Nastaju na tabanu, naročito na peti i ispod prstiju. Mogu izazvati bol i osećaj nelagodnosti pri hodu. Liče na žulj i mogu rasti ispod kože.
  • Ravne bradavice (Verruca plana): Često se javljaju na licu, vratu, nadlanici i nogama. Male su, mekane i imaju ravnu površinu. Naročito su česte kod dece i mladih odraslih osoba.
  • Končaste bradavice (filiformne bradavice): Nastaju na licu, oko nosa, na bradi i očnim kapcima. Imaju tanak, izdužen i ispupčen izgled. Mogu biti sklone brzom širenju.
  • Genitalne bradavice (Condyloma acuminata): Bradavice koje izaziva HPV koji se prenosi polnim putem. Mogu se javiti u genitalnoj i analnoj regiji. Ako se ne leče, mogu se širiti i izazvati ozbiljne zdravstvene probleme.
  • Mozaične bradavice: Bradavice koje se na tabanu grupišu u male skupine. Za razliku od plantarnih bradavica, sklone su širenju. Mogu biti bolne i otežavati hod.

Koji su simptomi bradavica?

Obično se javljaju u vidu izraženih i čvrstih izraslina. Međutim, u zavisnosti od predela u kome se bradavica nalazi i tipa HPV-a, mogu se razviti i dodatni simptomi kao što su bol, svrab ili iritacija. Neke bradavice imaju hrapavu i izdignutu površinu, dok druge mogu biti ravnije i u nivou kože. Simptomi bradavica mogu se navesti ovako:

  • Stvaranje izdignutog, čvrstog ili hrapavog tkiva na koži
  • Izrasline u boji kože ili u vidu sivih, smeđih ili žućkastih mrlja
  • Obično bezbolne, ali u nekim slučajevima svrbe ili iritiraju
  • Kod bradavica na tabanu bol ili osećaj nelagodnosti pri hodu
  • Oko noktiju na rukama i nogama poremećaj strukture ili zadebljanje nokta
  • Stvaranje tankih, izduženih ili končastih bradavica na licu i vratu
  • Kod bradavica u genitalnoj regiji svrab, pečenje ili blag sekret
  • Sklonost širenju u vezi sa navikama kao što su grickanje noktiju ili iritiranje kože

Kako se postavlja dijagnoza bradavica?

Dermatolog ili opšti hirurg može postaviti dijagnozu na osnovu izgleda bradavice, njenog tkiva i načina širenja. Pošto bradavice obično imaju izražene i tipične osobine, vizuelni pregled može biti dovoljan za postavljanje dijagnoze. Međutim, u nekim slučajevima može se uraditi biopsija radi utvrđivanja vrste bradavice ili toga da li se radi o zloćudnoj promeni. Naročito za definitivnu dijagnozu genitalnih bradavica može se uraditi HPV test. Ako je bradavica bolna, brzo raste ili menja boju, lekar može dodatnim testovima isključiti druge bolesti kože.

Da li su bradavice zarazne?

Mogu se širiti putem HPV-a direktnim kontaktom ili preko predmeta koji se zajednički koriste. Rukovanje sa osobom koja ima bradavice i deljenje ličnih predmeta kao što su peškir ili brijač mogu povećati rizik od prenošenja. Naročito vlažne sredine kao što su javni bazeni, teretane i zajednički tuševi stvaraju pogodne uslove za širenje HPV-a. Kod osoba sa oslabljenim imunskim sistemom verovatnoća prenošenja bradavica je veća. Navike kao što su grickanje noktiju, iritiranje kože ili češanje bradavice mogu dovesti do širenja virusa na druge delove tela. Da bi se sprečilo prenošenje bradavica, treba voditi računa o ličnoj higijeni i što je više moguće smanjiti direktan kontakt.

Kako bradavice prolaze i kako se leče?

Lečenje se može razlikovati u zavisnosti od vrste, predela u kome se nalazi i opšteg zdravstvenog stanja pacijenta. Neke bradavice mogu vremenom spontano nestati. Međutim, pošto je većina bradavica sklona širenju, preporučuje se njihovo lečenje. U lečenju se mogu koristiti različite tehnike, kao što su krioterapija (zamrzavanje), laserska terapija, hemijske kiseline i hirurške metode. Iako postoje neke metode lečenja bradavica koje se mogu primeniti kod kuće, zbog dugotrajnih ili tvrdokornih bradavica treba se obratiti lekaru. Naročito genitalne bradavice ili bolne bradavice obavezno treba lečiti pod nadzorom specijaliste. Metode lečenja bradavica su:

  • Krioterapija (zamrzavanje): Bradavica se zamrzava tečnim azotom. Za nekoliko dana bradavica otpada.
  • Hemijsko lečenje: Hemikalije kao što su salicilna kiselina ili trihlorsirćetna kiselina pomažu ljuštenju bradavice.
  • Laserska terapija: Kod otpornih bradavica tkivo bradavice se uništava spaljivanjem laserskim zrakom.
  • Elektrokauterizacija (spaljivanje): Tkivo bradavice se leči spaljivanjem električnom strujom.
  • Hirurške metode: Kod velikih ili otpornih bradavica bradavica se isecanjem uklanja u lokalnoj anesteziji.
  • Imunoterapija: Koriste se posebni lekovi radi jačanja imunskog sistema.

Kako se mogu sprečiti bradavice?

Za sprečavanje bradavica važno je zaštititi se od HPV-a i održavati jak imunski sistem. Pažnjom prema navikama lične higijene rizik od širenja i prenošenja bradavica može se svesti na najmanju meru.

  • Šake i stopala treba redovno prati i sušiti.
  • Ne treba koristiti lične predmete drugih osoba (peškir, makazice za nokte, brijač).
  • U javnim tuševima i na bazenima treba nositi papuče.
  • Ne treba dodirivati bradavice niti češati predeo sa bradavicom.
  • Treba izbegavati navike kao što su grickanje noktiju ili sisanje prsta.
  • Radi jačanja imunskog sistema treba se uravnoteženo hraniti i redovno vežbati.
  • Radi zaštite od genitalnih bradavica tokom polnog kontakta treba koristiti metode zaštite.
Pitanja o lečenju u Turskoj? Pošaljite medicinsku dokumentaciju — specijalista Anadolu Medical Center besplatno će odgovoriti u roku od 48 sati.

Česta pitanja

Šta su virusne bradavice?

Virusne bradavice su benigne izrasline kože izazvane određenim tipovima HPV-a. Obične bradavice najčešće su hrapave, dok plantarne mogu biti ravnije zbog pritiska pri hodu i ponekad izazivaju bol. Procena se uvek prilagođava simptomima, nalazu pregleda i individualnim faktorima rizika, pa se u slučaju nedoumice preporučuje razgovor sa lekarom.

Kako se bradavice prenose?

Virus se može preneti direktnim kontaktom kože ili preko kontaminiranih površina, naročito kada postoje sitna oštećenja kože. Sam kontakt ne znači da će se kod svake osobe razviti vidljiva bradavica. Procena se uvek prilagođava simptomima, nalazu pregleda i individualnim faktorima rizika, pa se u slučaju nedoumice preporučuje razgovor sa lekarom.

Kako se postavlja dijagnoza?

U većini slučajeva dermatolog ili lekar prepoznaje bradavicu kliničkim pregledom. Ako izgled nije tipičan, promena krvari, brzo raste ili postoji sumnja na drugu dijagnozu, može biti potrebna dodatna procena. Procena se uvek prilagođava simptomima, nalazu pregleda i individualnim faktorima rizika, pa se u slučaju nedoumice preporučuje razgovor sa lekarom.

Koje mogućnosti lečenja postoje?

Mnoge bradavice mogu spontano nestati. Kada je lečenje potrebno, mogu se koristiti salicilna kiselina, krioterapija ili druge dermatološke metode. Izbor zavisi od mesta, broja promena, uzrasta i prethodnog odgovora na terapiju. Procena se uvek prilagođava simptomima, nalazu pregleda i individualnim faktorima rizika, pa se u slučaju nedoumice preporučuje razgovor sa lekarom.

Ovaj sadržaj ima informativni karakter i ne zamenjuje konsultaciju, dijagnostiku niti lečenje koje propisuje lekar. Ako imate simptome, obratite se kvalifikovanom zdravstvenom radniku.

Potrebno vam je drugo mišljenje lekara?

Pošaljite medicinsku dokumentaciju — specijalista klinike Anadolu besplatno će proceniti dijagnozu i predložiti plan lečenja. Odgovor u roku od 48 sati.

WhatsApp Pozovite nas